Svake godine 14. novembra obeležava se Svetski dan borbe protiv dijabetesa, kako bi se skrenula pažnja javnosti na sve veći broj obolelih od šećerne bolesti širom planete.
Dijabetes je složeno oboljenje kod kojeg organizam ne može da stvara ili adekvatno koristi hormon insulin, što za posledicu ima povišen nivo šećera u krvi. Ukoliko ovo stanje potraje duže, negativno će se reflektovati na celokupno zdravlje, pri čemu je ishrana od ključne važnosti.
Kvalitet obroka na prvom mestu
Tokom decenija su se preporuke za ishranu dijabetičara menjale onako kako su rasla saznanja o ovom oboljenju. Danas je ishrana koja se preporučuje osobama obolelim od šećerne bolesti donekle slična preporukama za opštu populaciju, a u cilju očuvanja dobrog zdravlja. Prednost se daje raznobojnom povrću, minimalno termički obrađenom ili svežem - u vidu salata. Žitarice se koriste celovite, u zrnu, a brašna ako su dobijena od integralnih žitarica. Zajednički imenilac su vlakna, koja sprečavaju nagli skok šećera u krvi. Vlaknima obiluju i mahunarke, koje su ujedno i dobar izvor biljnih proteina. Orašasti plodovi i semenke uz vlakna sadrže i masti, pa treba oprezno sa količinom koja se koristi.
Voće da, ali obratiti pažnju na vrstu i količinu
Voće takođe sadrži vlakna, a u slučaju dijabetesa treba obratiti pažnju na vrstu i količinu voća zbog sadržaja šećera. Bira se manje slatko voće – limun, jagode, maline, kupine, grejpfrut, višnje, kivi. Voće je najbolje koristiti sveže ili smrznuto i celo, a izbegavati ga u vidu sokova i smutija.
Proteini uz malo masnoće
Kada je reč o mesu, koriste se posna mesa poput piletine, ćuretine, teletine i junetine, dok se meso ribe preporučuje dva puta nedeljno. Ako se pripremaju druge vrste mesa, tada se tokom pripreme ne dodaje masnoća i na jelovniku ih treba imati samo povremeno. Pri izboru mlečnih proizvoda prednost se daje nemasnim sirevima, dok se ostali sirevi i proizvodi sa više masnoće koriste u malim količinama i ređe. Jaja je najbolje koristiti poširana ili kuvana. Ukoliko se koriste masnoće, dodaju se u maloj količini ekstra devičansko maslinovo i hladno ceđeno susamovo ulje za salate i kuvanje. Hladno ceđena ulja koja ne podnose zagrevanje, poput lanenog, koriste se za salate. Male količine ovih zdravih masti će doprineti da se bolje usvoje nutrijenti iz ostalih namirnica u obroku, a za bolju kontrolu šećera u krvi dobro je da u sastav dresinga uđu limunov sok ili jabukovo sirće.
Punjene pileće grudi
Sastojci:
1 komad pilećih grudi
30 g niskomasnog mocarela sira
1 kašičica naseckanog sušenog paradajza
7 naseckanih listova bosiljka
1 sitno nasečen čen belog luka
1/4 kašičice kari praha
1/4 kašičice dimljene mlevene paprike (može i obična mlevena paprika)
so, biber
Postupak:
Isecite uzduž pileće grudi, ali ne do kraja, kako bi se formirao džep. Pomešajte mocarelu, beli luk, sušeni paradajz, bosiljak pa tom mešavinom napunite pileće grudi. Sa nekoliko čačkalica zatvorite „džep“. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 185°C dvadesetak minuta. Izvadite čačkalice i servirajte uz salatu od raznovrsnog povrća začinjenu kašičicom maslinovog ulja i jabukovima sirćetom. Jabukovo sirće ima potencijal da poboljša osetljivost na insulin i ne dopusti nagli skok šećera nakon obroka.