Ljudi oko nas imaju veliki uticaj na svakodnevne izbore u ishrani. Taj uticaj kreće od porodice, a nastavlja se u školi, na poslu i u svim situacijama u kojima imamo interakciju sa ljudima.
Kulturološka pozadina
Kada čujete kako se u nekim delovima sveta jedu insekti, verovatno vam se podignu obrve, a lice dobije izraz gađenja. Jelovnik sa insektima vam deluje potpuno neprihvatljivo. Pa ipak, negde će se takav obrok smatrati specijalitetom. Kultura u kojoj odrastamo ima ogroman uticaj na naš izbor hrane i na način na koji ćemo percipirati hranu. To najbolje znaju osobe koje odluče da drastično promene ishranu. Pa ako živite u okruženju gde je sočna šnicla merilo dobre hrane, verovatno ćete iskusiti neodobravanje ukoliko odlučite da postanete vegan. Svakodnevno suočavanje sa ovim neodobravanjem za mnoge će biti kamen spoticanja i razlog zbog kojeg će teško krenuti sa promenama u ishrani čak i onda kada je to očigledno potrebno.
Na nas utiču i ljudi koje ne poznajemo
Pre pojave interneta uticaji su se svodili na neposredno okruženje u kojem su ljudi boravili. Uticaj su imali i mediji, pre svega novine i televizija, ali tada se o ishrani nije mnogo polemisalo jer se nije smatrala posebno značajnom. Međutim, sa pojavom interneta, posebno društvenih mreža dolazimo do informacija koje nam ranije nisu bile dostupne. Čitamo o iskustvima drugih ljudi, a onda na osnovu toga stvaramo neke svoje zaključke i donosimo odluke. Popularni podkasti i YouTube kanali takođe imaju veliki uticaj na formiranje mišljenja o tome šta se smatra zdravom hranom. Informacije o ishrani dolaze i od vrhunskih stručnjaka, ali i od ljudi koji samo prenose svoja iskustva ili iznose lične stavove. Ove uticaje je potrebno osvestiti jer je izuzetno važno napraviti kvalitetnu selekciju dostupnih informacija, a konačna odluke uvek donositi uz pomoć ljudi iz struke.
Zašto je važno da razumemo društvenu dimenziju hrane?
Kada se govori o zdravoj ishrani tada se odgovornost uglavnom pripisuje pojedincu. I zaista, na prvi pogled svako od nas odlučuje šta će da stavi na tanjir. Međutim, pitanje ishrane je daleko kompleksnije i ove uticaje uvek treba imati u vidu. Čovek je društveno biće, a hrana je veoma važan deo društvenog života. Uz hranu se slavi i žali, druži, hranu delimo sa dragim ljudima, u njoj uživamo. Kada se ispostavi da hrana koju smo navikli da jedemo više ne služi zdravlju i kada je neophodno da napravimo promenu, tada je drugačiji izbor namirnica samo jedan deo celokupne slike. Potrebna je veština komunikacije, spremnost da se zaume stav, istrajnost da se namera održi uprkos nerazmevanju okoline, što nije uvek lako. Međutim, kada se ovi uticaji osveste i sagledamo ishranu kroz njen društveni aspekt, bolje ćemo razumeti sopstvene izbore i lakše naći način da ti izbori budu zaista naši. To je ujedno i odlična prilika da sami izvršimo uticaj na okruženje svojim izborima koji su kvalitetni. Jer ako se zdravo hranite, dobrog ste zdravlja i puni energije, tada je očigledno da ste na dobrom putu. I vrlo je verovatno da će biti onih koji će poželeti da vam se na tom putu pridruže i time sami iskuse prednosti zdrave ishrane.
Slatki izuzeci
Ne treba zanemariti i male, slatke izuzetke kojih će uvek biti. To je ona hrana koju volimo, uz koju se družimo, a koju je potrebno ograničiti. U ovom slučaju ograničenja ne znače uskraćivanje, jer imaju dragocen zadatak: da istovremeno omoguće zadovoljstvo, a ne načine štetu.