Iz godine u godinu mediteranski način ishrane ostaje na vrhu najpopularnijih, jer je od strane stručnjaka ocenjen kao zdrav, izbalansiran i nutritivno kompletan.
Izvorno, reč je o načinu ishrane karakterističnom za stanovnike Grčke i Italije šezdesetih godina prošlog veka, a za koji je potvrđeno da smanjuje rizik od pojave kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa, Parkinsonove i Alchajmerove bolesti, kao i od pojave nekih vrsta karcinoma. Iako ne postoje striktna pravila, ovaj način ishrane ima nekoliko važnih smernica.
- Naglasak je na biljnoj hrani-voću, povrću, celovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i ova grupa namirnica treba da čini većinu obroka. Time se obezbeđuju kvalitetni ugljeni hidrati koji uključuju dosta vlakana, biljni proteini i mnoštvo antioksidantnih materija i fitonutrijenata iz voća i povrća. Hleb i testenine su napravljeni od celovitih žitarica.
- Masnoća koja se najčešće koristi je maslinovo ulje, bogato oleinskom kiselinom, vitaminom E i obiljem antioksidantnih materija koje deluju antiinflamatorno. Za najsnažnije benefite preporučuje se najkvalitetnija vrsta maslinovog ulja dobijenog hladnim ceđenjem, kojeg prepoznajemo kao ekstra devičansko maslinovo ulje.
- Obilno se koriste biljni začini za bolji ukus hrane, a manje soli. Kako biljni začini imaju snažan antioksidantni potencijal, dodatno doprinose i nutritivnoj vrednosti obroka.
- Konzumacija crvenog mesa je ograničena na nekoliko puta mesečno
- Mlečni proizvodi i jaja se koriste, ali u umerenim količinama
- Riba i plodovi mora se jedu bar dva puta nedeljno - čime se obezbeđuju dragocene omega 3 masne kiseline
- Za one koji vole, dozvoljena je čaša crnog vina dnevno
- Slatkiši samo povremeno
Kako bi mediteranski način ishrane dao najbolje rezultate, uključene su još dve važne komponente: umerena fizička aktivnost i što više druženja. Socijalni život ima značajnu ulogu u životu svakog pojedinca i izuzetno veliki uticaj na zdravlje. Zbog toga je najbolje ove zdrave i ukusne obroke pojesti - u društvu.