Uskrs je pravo vreme da se podsetimo zbog čega su jaja toliko dragocena u ishrani. U malom pakovanju smešteno je obilje nutrijenata, a neki od njih su prilično retki u današnjoj ishrani.
Jaja su odličan izvor proteina, pri čemu sadrže sve esencijalne aminokiseline u pravom odnosu, tako da ih ljudski organizam može iskoristiti na najbolji način. Sadrže vitamine A, D, E, K, vitamine B2, B5, B12, B6, fosfor, selen, kalcijum, gvožđe i cink, omega 3 masne kiseline. Odličan su izvor holina koji je veoma važan u izgradnji ćelijske membrane i za stvaranje signalnih molekula u mozgu, što je samo deo raznih uloga koje holin ima u organizmu. Današnja ishrana je siromašna ovim važnim nutrijentom. Jaja su bogata luteinom i zeaksantinom, antioksidansima važnim za zdravlje očiju, pa pomažu u prevenciji makularne degeneracije i katarakte.
Dugo su jaja bila na spisku namirnica koje treba oprezno konzumirati zbog sadržaja holesterola. Danas se zna da 12 jaja nedeljno neće uticati na porast holesterola i triglicerida. Osim toga, jaja su odlična namirnica za pomoć pri mršavljenju, jer se visoko rangiraju na skali „indeksa sitosti“ koji meri sposobnost neke namirnice da nakon unosa izazove duži osećaj sitosti i time smanji unos kalorija kasnije tokom dana. Zbog toga su jaja poželjan doručak.
Organska, domaća, iz slobodnog uzgoja
Postavlja se pitanje: koja jaja odabrati? Različite oznake mogu biti zbunjujuće, a očigledno je da u nutritivnom smislu postoje razlike između različito označenih jaja. Organska jaja su jaja dobijena od kokoški koje su hranjene organskom hranom i odgajene na prirodan način. Ne sadrže pesticide, teške metale ni hormone. Oznaka „domaće“ govori da nije reč o organskom proizvodu, već da se proizvođač nije upustio u proces sertifikacije, a prozvodi se uglavnom dobijaju prirodno, bez upotrebe veštačkih preparata. Oznaka „proizvod iz slobodnog uzgoja“ ukazuje na proizvod koji nije organski, ali podrazumeva principe organske proizvodnje, sa tom razlikom da ne postoji sertifikat o organskoj proizvodnji. Dakle, jaja iz slobodnog uzgoja su jaja dobijena od kokoški koje po dvorištu kljucaju travu i insekte, a ne od onih koje se čuvaju u kavezu. Ova jaja imaju veću nutritivnu vrednost u odnosu na jaja iz konvencionalne proizvodnje. Sadrže manje holesterola i zasićenih masti, a više vitamina A, E, beta karotena i omega 3 masnih kiselina.
Jaja japanske prepelice
Zbog visokog sadržaja nutrijenata jaja japanske prepelice se smatraju i hranom i lekom. Imaju veću nutritivnu vrednost od kokošijih jaja, pa je sadržaj vitamina B1 veći šest puta, gvožđa osam puta, a fosfora šest. Preporučuju se kao preventiva deci, starijim osobama, sportistima i rekonvalescentima. Ova malena jaja, gusto pakovana nutrijentima hrane nervni sistem, snižavaju rizik od pojave anemije, olakšavaju organizmu da ukloni toksine i teške metale, jačaju imuni sistem, podržavaju zdravlje srca i krvnih sudova, zdravlje kože, a aminokiseline iz jaja japanske prepelice podstiču razvoj kostiju, posebno kod dece. Kako bi svi ovi benefiti bili maksimalno iskorišćeni, jaja se konzumiraju sirova.