Jagode je lako voleti. Ukusne su i sočne, a sa uživanjem im se predaju čak i oni koji se najviše mršte kada se spomene zdrava hrana. A rumene jagode svakako pripadaju ovoj kategoriji jer osim što gode nepcima, pune su sastojaka koji doprinose dobrom zdravlju, pa su odličan start ako želite da svoju ishranu učinite zdravijom.
Sadrže vitamin C, mangan, folate, kalijum, a u manjoj meri gvožđe, magnezijum, fosfor, vitamine B6, K i E. U jagodama se nalazi više od 25 raznih vrsta antocijanina. Obično je intenzitet boje voća u proporciji sa količinom antocijanina i pojačava se zrenjem, a njihovi efekti na zdravlje su brojni, pa jagode, tako lepe i ukusne i sa svim korisnim sastojcima koje u sebi nose smanjuju oksidativni stres i inflamaciju, potpomažu vaskularnu funkciju, popravljaju lipidni profil i smanjuju oksidaciju LDL holesterola.
Otkrićem fisetina, flavonoida koji smanjuje bol, održava energiju i ispoljava neuroprotektivna svojstva spisak pozitivnih efekata jagoda postaje još duži. Za ovaj flavonoid se zna tek desetak godina, ali su istraživanja do sada pokazala da poseduje moćna svojstva. Ima ga u jabukama, mangu, grožđu, krastavcima i crnom luku, ali jagode sarže više fisetina nego bilo koja druga hrana. Ono što je posebno važno naglasiti jeste da fisetin štiti nervne ćelije od oksidativnog stresa, poboljšava pamćenje, štiti od Alchajmerove i drugih neurodegenerativnih oboljenja povezanih sa starenjem. Naučnici su izračunali: za maksimalan benefit koji može doneti fisetin, potrebno je pojesti 37 jagoda!
Kako se čuvaju
Pošto su jagode veoma osetljive, treba ih prati neposredno pre upotrebe i to sa peteljkama, pod hladnom tekućom vodom. Ako se peteljke skinu pre pranja jagode će upiti vodu, što će promeniti njihovu teksturu i ukus, a ako se ne potroše odmah, biće sklonije stvaranju buđi. Peteljke treba ukloniti neposredno pre upotrebe.
Ako ćete jagode jesti istoga dana, tada nema potrebe da se stavljaju u frižider. Međutim, ako se neće koristiti istog dana, tada ih smestite u plitku posudu obloženu papirnim ubrusima poređane u jedan red, a zatim poklopite. Na ovaj način će ubrusi upiti suvišnu vlagu, pa će jagode trajati duže, do nekoliko dana. Ukoliko imate veću količinu i želite da vam potraju još duže, tada jagode sa peteljkama prethodno natapajte 5 minuta u rastvoru napravljenom od jednog dela sirćeta i tri dela vode. Zatim ih dobro operite hladnom vodom, osušite i smestite u posudu obloženu ubrusima. Ukoliko ipak skinete peteljku pre nego što jagode stavite u frižider, tada ih položite tako da deo gde je bila peteljka bude okrenut ka dnu, sa vrhom voća okrenutim ka gore. Sve jagode poređajte ovako, u jednom redu.
Ako imate višak jagoda, možete ih zamrznuti, pa kasnije koristiti za smutije, sladoled, kolače. Jagode operite, skinite peteljke i osušite. Male jagode ostavite cele, veće secite na polovine ili četvrtine. Poređajte ih u jednom sloju i stavite u zamrzivač nepokrivene, nekoliko sati. Nakon toga ih prebacite u vrećice i označite datum. Na ovaj način se jagode nakon smrzavanje neće zalepiti jedna za drugu i kasnije ćete moći da uzmete onoliko komada koliko vam je u tom trenutku potrebno. Zamrznute jagode se mogu čuvati do 6 meseci.
Uz jagodice i - bobice
Uz jagode, podjednako možemo uživati i u drugom jagodičastom i bobičastom voću. Tu su maline, kupine, borovnice, brusnice, ribizle i njihova zajednička odlika je da nemaju mnogo šećera, imaju nisku kalorijsku vrednost, pune su vitamina, minerala i obiluju antioksidantnim materijama koje neutrališu slobodne radikale. Slobodni radikali su nestabilni molekuli koji se javljaju kao redovni produkti metabolizma. Kada ih ima previše, a to je često slučaj jer smo više nego ikada izloženi raznim vrstama zagađenja, nanose štetu ćelijama organizma i dovode do pojave raznih oboljenja. Zbog toga su nam antioksidansi u ishrani toliko važni, jer neutrališu njihovo štetno dejstvo, a ukusno crveno voće nam je odličan saveznik u tome.
Istraživanja su pokazala da kupine i jagode snižavaju holesterol kod gojaznih i osoba sa metaboličkim sindromom. Elaginska kiselina, koje ima najviše u malinama, ima zaštitno dejstvo od pojave malignih bolesti, a štiti organizam i od trovanja teškim metalima jer sa njima stvara komplekse koji se izbacuju iz organizma. I jedan plus za lepotu: elaginska kiselina usporava stvaranje bora i starenje kože.
Zbog izuzetnog ukusa, ovo voće je veoma lako uključiti u ishranu, bilo samostalno ili u kombinaciji sa drugim voćem. Može se dodati kašama za doručak, jogurtu, smutijima i sokovima, a samo nekoliko malina daće zelenoj salati sasvim posebnu notu.