Pravu sliku o ishrani i uticaju koji ima na zdravlje steći ćemo tek kada uz makro i mikronutrijente u obzir uzmemo i emocije, nivo stresa, okruženje u kome se boravi, društveni život, genetičke i epigenetičke faktore, kao i zadovoljstvo koje donosi ukusna hrana.
Šta odabrati
Kako bi se svest o zdravoj ishrani proširila i dale smernice koje namirnice i u kojoj meri treba da budu zastupljene, godinama su kao ilustracija služile piramide ishrane predlagane od strane USDA. Sa novim saznanjima menjale su se i piramide, ali su bile nedovoljno jasne širokoj populaciji. Iz tog razloga osmišljen je „model tanjira“ koji slikovito govori o tome šta od hrane treba da se nađe na tanjiru i u kojoj količini. Polovinu tanjira čine povrće i voće. Nešto više od četvrtine su celovite žitarice, a malo manje od četvrtine proteinske namirnice životinjskog ili biljnog porekla. Mlečni proizvodi nisu više u fokusu kao nekad, a sve se češće spominju biljne alternative. Dodaju se male količine zdravih masti poput maslinovog ulja. Naglašava se izbegavanje šećera, ograničavanje soli i prerađenih namirnica.
Spektar hrane
Kada se govori o balansiranoj ishrani, najbolji način da se taj balans postigne jeste da se hrana posmatra kao spektar namirnica bez uobičajenog etiketiranja. Označavanje hrane kao „dobre“ ili „loše“ može dovesti do nezdravih restriktivnih navika, pa je prava uravnotežena ishrana ona koja uključuje zdravu i povremenu ne tako zdravu hranu, što je važnije, izvodljivije i prihvatljivije od težnje ka savršenoj ishrani koju je u praksi teško postići. Ovakav pristup će omogućiti da telo dobije potrebne nutrijente, ali ima povoljan uticaj i na mentalno zdravlje jer sprečava osećaj krivice koja se može osetiti kada se povremeno jede nezdrava hrana.
Vitamin Z
Nećete ga naći na etiketama ni u udžbenicima o ishrani, ali je nezamenljiv. Vitamin Z - zadovoljstvo je vitalni element koji našu ishranu čini kompletnom. Kao i ostala bića na planeti, tako su i ljudi genetski programirani da traže zadovoljstvo, a izbegnu bol što je posebno prisutno u delu života u kome jedemo. Tokom jela tražimo zadovoljstvo od hrane izbegavajući bol gladi. Ključ efekta koji ima osećaj zadovoljstva jeste podsticanje fiziološkog stanja relaksacije kada je naše telo u optimalnom stanju za varenje i asimilaciju hrane.
Genetika i epigenetika
Dugo se verovalo da su naši geni ujedno i naša sudbina koju je nemoguće promeniti. Danas se zna da osim genetike veliku ulogu ima epigenetika koja nam govori koliko naše ponašanje i okruženje u kome živimo utiču na to koji će se geni ispoljiti, a koji ne. Smatra se da čak 90% dominiraju epigenetički faktori, a ishrana je jedan od najznačajnijih. Međudejstvo genetike i epigenetike može se objasniti primerom klavira i pijaniste. Geni su poput dirki na klaviru. Ima ih tačno određen broj i svaka od njih proizvodi određeni ton. Kakva će se muzika napraviti, na kojim će se dirkama svirati, zavisi od pijaniste, koji u ovom slučaju ilustruje epigenetiku. Dakle, nismo u milosti ili nemilosti gena, već muziku – u ovom slučaju zdravlje – u velikoj meri oblikujemo sami.