Sočivo – najsuperiornija mahunarka
Zašto je sočivo najsuperiornija mahunarka?
U odnosu na ostale mahunarke sočivo ima najveći procenat nerastvornih vlakana. Jedinstvenost skroba sočiva ogleda se u sposobnosti sporog varenja (nerastvorljiva vlakna, takođe doprinose sporijem varenju), pa je sočivo odličan izbor za dijabetičare i sve one koji hoće da redukuju svoju težinu. Upoređujući sočivo, sa ostalim mahunarkama, kao što su grašak, leblebija, pasulj, sastav sočiva daleko je bogatiji polifenolima. Između ostalog, polifenolna jedinjenja sočiva igraju i veliku ulogu u održavanju nivoa šećera u krvi. Sve veći broj istraživanja ukazuje na to da konzumiranje polifenola može da igra vitalnu ulogu u zdravlju kroz regulisanje metabolizma, težine, hroničnih bolesti. Treba napomenuti da je bogato proteinima i mineralima od kojih se izdvajaju gvožđe, magnezijum i kalijum.
Suncokret – super hrana i lek
Suncokretovo seme zahvaljujući svom sastavu ima lekovito dejstvo i spada u super hranu. Sadrži sve esencijalne aminokiseline u znatnoj količini. Od masnoća koje se nalaze u suncokretovom semenu polovina su polinezasićene od kojih je u najvećem procentu linolenska masna kiselina. Oleinska kiselina je, kao važna nezasićena masna kiselina, takođe zastupljena u većem procentu. Suncokretovo seme sadrži veću količinu vitamin E što je veoma važno zbog mnogostruko nezasićenih masnih kiselina, koje uz ovaj vitamin, koji je antioksidans, neće stvarati kancerogene slobodne radikale. Suncokretove semenke su veoma dobar izvor i raznih minerala, kalcijuma, magnezijuma, natrijuma, kalijuma i gvožđa, kao i vitamina, naročito B kompleksa i vitamina A. Sve to zajedno s obiljem vitamina E čine ga izvrsnom namirnicom koju bi trebalo redovno koristiti. Redovni unos suncokretovih semenki vlaži suvu i dehidriranu kožu, a može biti od koristi i kod ekcema. Redovna upotreba suncokreta potpomaže održavanju zdravlja srca i krvnih sudova.
Alergije na hranu predstavljaju reakciju imunog sistema koja se dešava ubrzo nakon konzumacije određene hrane. Alergije na hranu nisu retke. Istraživanja govore da 1,5% svetske populacije ima neki vid alergije na određenu namirnicu. Alergija na hranu kod beba i dece je još učestalija, procena je da jedno od desetoro dece pati od nekog vida ove alergije. Preko 150 namirnica proglašeno je čestim alergenom, a smatra se da gotovo sva hrana može uzrokovati alergiju. Postoje razne vrste alergija na hranu kao što su alergija na jaja, na mleko, alergija na jagode, alergija na kikiriki, alergija na paradajz, na gluten, alergija na med. Svaka namirnica može biti alergen, ali kada se spominju alergene namirnice uglavnom se govori o 8 najčešćih alergenih namirnica. To su: mleko, jaja, pšenica, soja, kikiriki, orašasti plodovi, morski plodovi i riba.