Kakva je veza izmedju autoimunih bolesti i ishrane?
Tanko crevo je zaduženo za mnoge metaboličke funkcije i ispunjene milijardama različitih bakterija. Promena tog eko sistema bakterija koji se naziva mikrobiom vodi do odredjenih biohemijskih promena i bolesti. Neke bakterije crevnog trakta su dobre za nas a neke su loše. Loše bakterije stvaraju gasove i mikrotoksine koji dovode do zdravstvenih tegoba. 70 posto našeg imunog sistema je smešteno u našim crevima i on stalno interaguje sa tim bakterijama u crevima. Utvrđeno je da brojne autoimune bolesti mogu da budu pokrenute upravo disbalansom u sastavu mikrobiote creva.
Mikrobiota ljudskog tela obavlja osnovne zadatke koji doprinose normalnom razvoju, zdravlju i blisko su povezani sa brojnim sistemima organa, uključujući creva. Mikrobi počinju da žive u crevima odmah nakon rođenja i utiču na pravilnu izgradnju i funkciju crevnog epitela, metabolizam i ishranu i razvoj imunog sistema. Neodgovarajuće imunološko prepoznavanje sopstvenog tkiva može dovesti do autoimunih bolesti, uključujući stanja kao što je multipla skleroza, Hašimoto, celijakija, Kronova bolest, ulcerozni kolitis, reumatoidni artritis, sistemski eritematozni lupus koje mogu biti sistemske
Kod većine autoimunih bolesti, konzumacija ili izbegavanje određene hrane zaista može da utiče na simptome i tok bolesti. Određena istraživanja ukazuju da određena hrana može biti od koristi osobama sa autoimunim oboljenjem. Većina autoimunih bolesti pokazuje odgovor na neke promene u ishrani. Ishrana ima važnu ulogu u smanjenju zapaljenskog procesa. Kada kroz duži period vremena unosimo nama neodgovarajuće namirnice nastaje zapaljenska reakcija i remeti se prirodna ravnoteža u telu. Ako postoji autoimuni proces onda će ovakva situacija pospešiti postojeće tegobe. Cilj je otkloniti sve one poznate faktore sa kojima imunitet treba da se bori. Zato je važno da ishrana bude adekvatna u smislu da unosimo one namirnice koje nama odgovaraju, koje organizam podnosi.